Građevni otpad

O pokazatelju "Građevni otpad - gospodarenje"

Građevinski sektor je sektor s najvećom potrošnjom sirovina, ali najvećim potencijalom za brze i značajne doprinose kružnosti. Građevni otpad nastaje aktivnostima građenja i rušenja. Iako se uglavnom radi o neopasnom ili čak inertnom otpadu, ovoj kategoriji otpada daje se posebna važnost u procesu kretanja prema kružnom gospodarstvu, zbog velikih količina koje nastaju te velikog potencijala za recikliranje i oporabu. Pokazateljem se prati nastanak, odvajanje, oporaba i zbrinjavanje građevnog otpada odnosno ostvarenje zadanih ciljeva.

Cilj

  • opći ciljevi su: ostvariti napredak prema kružnom gospodarstvu, smanjiti količinu nastalog građevnog otpada, povećati odvajanje pojedinih frakcija, povećati količinu recikliranog i oporabljenog građevnog otpada, smanjiti količinu građevnog otpada na odlagalištima
  • ostvariti stopu oporabe građevnog otpada od 70% (podpokazatelj 1.)
  • sigurno rukovati građevnim otpadom koji sadrži azbest i odgovarajuće ga zbrinjavati (podpokazatelj 2.)

Opis

Slika 1: Nastali, obrađen u RH, izvezeni, neevidentirani građevni otpad, od 2015. do 2024. godine (t)
Slika 2: Udjeli postupaka kojima je obrađen ukupno nastali otpad u 2024. godini

Iako se ukupni napredak Republike Hrvatske (RH) prema kružnosti u građevinskom sektoru još ne može ocijeniti zadovoljavajućim, postignuti su pomaci u izradi strateško-planskog okvira i propisa i povećanju kapaciteta za obradu mineralnog građevnog otpada. Kao pozitivni primjer izdvaja se organizirana priprema za daljnje korištenje materijala od posljedica potresa na području Sisačko-moslavačke županije i Grada Zagreba, čime je između 2021. i 2024. godine spriječen nastanak najmanje 593.218 t mineralnog građevnog otpada, od čega u 2024. godini najmanje 46.893,8 t. 

Na razini Europske unije (EU) građevinski sektor proizvodi oko 38,4 % ukupnog otpada, dok u Republici Hrvatskoj (RH) taj udio iznosi 25 % ( podaci za 2022.godinu). RH pripada grupi zemalja nižih do srednjih vrijednosti otpada nastalog po stanovniku u sektoru F (građevinarstvo) u 2024. godini, 533 kg po stanovniku.

U razdoblju od 2015. do 2024. godine, procijenjena količina nastalog građevnog otpada povećana je za ukupno 73 %, a u odnosu na 2023. godinu za 8,0 %, te u 2024. godini iznosi 2.061.870 t. Istovremeno se kontinuirano povećavaju količine obrađenog otpada. Značajniji porast nastalog i obrađenog otpada bilježi se nakon 2018. godine, što je u skladu s kretanjem poslovnih i gospodarskih pokazatelja u sektoru građevinarstva, ali razlog je i napredak u osiguravanju infrastrukture za obradu građevnog otpada, porast oporabe, te poboljšanja u evidentiranju otpada. 

U 2024. godini, udio od 91,7 % (1.890.299,8 t) nastalog otpada obrađen je na području RH, na obradu izvan RH izvezeno je 3,6 % (74.846,6 t), a preostalih 4,7 % nastalog otpada (96.724,0 t) činio je neevidentirani otpad. (Slika 1).

Najviše građevnog otpada nastalog u 2024. godini je reciklirano (60,9 %). Nasipavanjem je oporabljeno 7,9 %, energetski je oporabljeno 0,3 % građevnog otpada, a postupcima zbrinjavanja (uglavnom odlaganje na odlagalište) zbrinuto je 26,2% građevnog otpada, dok se ostatak od 4,7 % odnosio na neevidentirani otpad za koji nije poznat način gospodarenja. 

Stopa oporabe građevnog otpada za 2024. godinu, koja se računa po zasebnoj EU metodologiji, iznosi 75,5 %, što znači da je dosegnut zadani cilj od 70% postavljen za 2020. godinu, a povećanje u odnosu na 2023. godinu iznosi 4,3 postotna boda.

U građevnom otpadu u 2024. godini je bilo najviše zemlje, kamenja i otpada od jaružanja (41,5 %). Slijedi beton, cigla, crijep, pločice i keramika (18,9 %), ostali građevni otpad i otpad od rušenja (14,1 %), otpadni metali (12,1 %), mješavine bitumena, ugljeni katran i proizvodi koji sadrže katran (11,3 %) te ostali otpad (2,1 %).

U prekograničnom prometu uvezeno je 78.800,1 t, a izvezeno 74.846,6 t građevnog otpada, uglavnom otpadnih metala (željezo i čelik).

Značajno raste količina reciklažnog agregata, reciklažnog asfalta i drugog materijala nastalog obradom (mineralnog) građevnog otpada kojem je ukinut status otpada nakon obrade, u 2024. godini doseže 668.582,9 t.

Pravni okvir

  • Propisi RH: Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. do 2028. godine (NN 84/2023, 104/2025); Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/2021, 142/2023-Odluka USRH); Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/2016); Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 106/2022); Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 3/2022); Pravilnik o ukidanju statusa otpada (NN 53/2023).
  • EU i međunarodni propisi: Direktiva 2008/98/EZ o otpadu (Okvirna direktiva); Odluka Komisije (EU) 2019/1004 o utvrđivanju pravila za izračun, provjeru i dostavu podataka; Odluka Komisije 2011/753/EU o utvrđivanju pravila i metoda izračuna za provjeru usklađenosti s ciljevima; Uredba (EZ) 2150/2002 o statistici otpada.   .   

Metodologija izrade

  • Količina obrađenog građevnog otpada prijavljuje se u Registar onečišćavanja okoliša, u skladu s Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša, na obrascima OZO, po vrsti (ključnom broju) otpada te postupcima oporabe R i zbrinjavanja D. Vrste otpada određuju se prema Katalogu otpada. Postupci oporabe i zbrinjavanja otpada (R/D) određuju se prema šiframa iz Dodatka I i II Zakona o gospodarenju otpadom.
  • Ukupna količina nastalog otpada određuje se metodom procjene, koristeći podatke iz više izvora, npr. Registra onečišćavanja okoliša (obrasci NO, SO, OZO), prikupljenih podataka o ukidanju statusa otpada, prekograničnom prometu otpada i drugih evidencija temeljem Zakona o gospodarenju otpadom, koji su sadržani u Informacijskom sustavu gospodarenja otpadom.

Izvori

  • Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT)
  • Državni zavod za statistiku 

Prikupljanje podataka

  • godišnje

Dokumenti 

Ažurirano: 05.02.2026.