Otpad od plastike

O pokazatelju "Otpad od plastike"

Plastika je važan materijal u našem svakodnevnom životu, ali proizvodi značajan negativan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi. Rješavanju ovog globalnog problema doprinosi niz mjera koje se primjenjuju duž cijelog životnog ciklusa proizvoda. Značajan dio otpada od plastike potječe od ambalaže, a posebno je problematično odbacivanje u okoliš jednokratnih proizvoda od plastike koje rezultira onečišćenjem ekosustava i lanca hrane mikroplastikom. Pokazateljem se prati nastanak, odvajanje, sakupljanje, oporaba i zbrinjavanje ukupnog otpada od plastike, te specifičnih otpada od plastike nastalih od izdvojenih kategorija proizvoda. 

Cilj

  • Opći ciljevi su: ostvariti napredak prema kružnom gospodarstvu, promicati održivu potrošnju plastike, smanjiti količinu nastalog otpada od plastike, poboljšati kvalitetu recikliranja, povećati stopu recikliranja i oporabe otpada od plastike, te smanjiti negativne utjecaje plastičnog otpada i odbacivanja plastike u okoliš
  • Cilj za ambalažnu plastiku: 
    o    do kraja 2025. reciklirati 50 %, a do kraja 2035. godine reciklirati 55 % plastike u ambalažnom otpadu
  • Cilj za otpadne plastične proizvode za jednokratnu uporabu:
    • osigurati odvojeno sakupljanje PET boca za piće radi recikliranja: do 2025. godine 77 % mase stavljenih na tržište u godini, a do 2029. godine 90 %
    • od 2025. godine osigurati da PET boce za piće sadrže najmanje 25 % reciklirane plastike, a od 2030. godine osigurati da sve plastične boce za piće sadrže najmanje 30 % reciklirane plastike
    • postići mjerljivo kvantitativno smanjenje potrošnje određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu (čaše za napitke i spremnici za hranu) do 2026. godine u usporedbi s 2022. godinom
    • postići minimalnu godišnju stopu sakupljanja ribolovnog alata koji sadrži plastiku i koji je namijenjen recikliranju

Opis 

Slika 1: Udjeli pojedinih tokova otpada u ukupno nastalom otpadu od plastike u 2024.godini
Tablica: Nastanak i gospodarenje otpadom od plastike u 2024. godine
Slika 2: Količina odvojeno sakupljenog komunalnog otpada od plastike u razdoblju od 2010. do 2024. godine

Potrošnja plastike u Europi je velika, a predviđa se njezin daljnji rast, u skladu s predviđenim porastom globalne proizvodnje plastike. Na području Europe svake godine nastaje gotovo 32 milijuna tona otpada od plastike, a gotovo 85% morskog otpada čini plastika, i to najviše sastavljena od ambalaže i malih plastičnih predmeta (80%). Kružnost plastičnih materijala raste jako sporo, pri čemu sekundarna (ponovno uporabljena, reciklirana) plastika u EU čini 12,1% ukupne potrošnje plastike. Napredak je vidljiv u povećanju kapaciteta za mehaničko recikliranje, razvoj i standardizaciju kemijskog recikliranja, povećanu proizvodnju bioplastike, smanjenju izvoza iz EU otpada od plastike.

U zemljama zapadne Europe, prosječna godišnja potrošnja plastike iznosi oko 150 kg po stanovniku – više nego dvostruko od globalnog prosjeka od 60 kg po stanovniku. Procjenjuje se da se svega 9 % proizvedene plastike reciklira, a 12 % spaljuje. Preostala količina se odlaže na odlagališta ili odbacuje u okoliš, uključujući odbacivanje u more. 

U Republici Hrvatskoj, potrošnja plastike je procijenjena na oko 400.000 t odnosno 95 kg/stanovnik za 2024. godinu
Ukupna količina nastalog otpada od plastike u 2024. godini procijenjena je na 368.988,2 t, odnosno 95 kg po stanovniku. Najveći udio u ukupno nastalom otpadu od plastike (41,6 % ili 153.348,3 t) činila je otpadna plastika koja nije odvojeno sakupljena već je završila u miješanom komunalnog otpada (udio plastike u miješanom komunalnom otpadu procijenjen je na 16 %). Preostali dio (58,4 % ili 215.639,9 t) činila je plastika koja je odvojeno sakupljena. U odvojeno sakupljenom otpadu od plastike najveći udio čini otpad od plastične ambalaže (50,2 % ili 108.335,9 t) te sekundarni otpad od obrade otpadne plastike i gume (39,7 % ili 85.621,0 t) (Slika 1.).

U gospodarenju ukupnim otpadom od plastike (uključujući plastiku koja je dio miješanog komunalnog otpada), najveći udio odložen je na odlagališta, 54,8 %. Materijalno je oporabljeno 32,7 %, energetski oporabljeno 7,1 % otpada od plastike, dok su ostali postupci (uključujući privremeno skladištenje) činili udio od 5,4 %. (Tablica)

Otpad od plastike koji je bio odvojeno sakupljen (sve osim miješanog komunalnog otpada), najvećim je dijelom bio materijalno (55,9 %) i energetski (10,8 %) oporabljen. Na odlagalištu je ipak završilo 24,9 % odvojenog otpada od plastike, dok na ostale postupke preostaje 8,4%.

Kada se razmatra samo otpad od plastike koji je porijeklom komunalni (Slika 2.), vidljivo je kontinuirano povećanje količina odvojeno sakupljenog komunalnog otpada od plastike, s 10.108 t u 2010. godini na 111.389 t u 2024. godini. U 2024. godini stopa odvajanja iznosila je 42,7 %, a stopa recikliranja komunalne otpadne plastike procijenjena je na 24,3 % za 2024. godinu. Najviše otpadne plastike iz komunalnog otpada u 2024. godini sakupljeno je u Gradu Zagrebu (22,23 % komunalne otpadne plastike), Istarskoj županiji (7,5 %) i Zagrebačkoj županiji (5,5 %).

Pravni okvir

  • Propisi RH: Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. do 2028. godine (NN 84/2023, 104/2025); Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/2021, NN 142/2023); Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku (NN 137/23); Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 106/2022, 138/2024); Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 3/2022)
  • EU i međunarodni propisi: Direktiva 94/62/EC o ambalaži i ambalažnom otpadu; Direktiva (EC) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih predmeta na okoliš (SUP); Direktiva (EU) 2015/720 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29.4.2015. kojom se mijenja Direktiva br. 94/62/EC vezano za smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica; Direktiva 2008/98/EZ o otpadu (Okvirna direktiva); Uredba (EZ) 2150/2002 o statistici otpada.

Metodologija izrade

  • Količina obrađenog otpada od plastike u RH prijavljuje se u Registar onečišćavanja okoliša, u skladu s Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša, na obrascima OZO, po vrsti (ključnom broju) otpada te postupcima oporabe R i zbrinjavanja D. Vrste otpada određuju se prema Katalogu otpada, sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadom. Postupci oporabe i zbrinjavanja otpada (R/D) određuju se prema šiframa iz Dodatka I i II Zakona o gospodarenju otpadom.
  • Ukupna količina nastalog otpada određuje se metodom procjene, koristeći podatke iz Registra onečišćavanja okoliša (obrasci NO, SO, OZO), podatke Fonda zaštite okoliša i energetske učinkovitosti za ambalažni otpad, podatke o prekograničnom prometu otpada i druge podatke sadržane u Informacijskom sustavu gospodarenja otpadom.
  • Udio plastike u miješanom komunalnom otpadu određen je u okviru projekta HRPWD.
     

Izvori

  • Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT)
  • Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
  • Državni zavod za statistiku 

Prikupljanje podataka

  • godišnje

Dokumenti

 

Ažurirano: 09.01.2026.